Međuljudski odnosi na poslu odlučuju o tome da li ujutro idemo na posao s voljom ili s knedlom u grlu. Dobre odnose grade jasna pravila, komunikacija s poštovanjem i blagovremeno rješavanje sukoba, a kvare ih ogovaranje, nejasne uloge i pretpostavljeni koji probleme ne vide. Kada se loše ponašanje ponavlja i usmjereno je protiv jedne osobe, to više nije samo loša atmosfera, nego mobing, koji zakon zabranjuje.
Zašto su međuljudski odnosi na poslu toliko važni
S kolegama često provodimo više budnih sati nego s porodicom. Zato ne iznenađuje što istraživanja zadovoljstva poslom – uključujući brojne diplomske i magistarske radove u regiji – među najvažnijim faktorima uvijek iznova navode upravo odnose s kolegama i pretpostavljenima, a ne samo platu.
Gdje ljudi jedni drugima vjeruju, lakše priznaju grešku, traže pomoć i dijele znanje. Gdje vlada nepovjerenje, energija odlazi na oprez, zaštitu i nagađanje šta drugi zapravo misle. Napetosti u kolektivu su ujedno jedan od čestih izvora stresa koji ljudi nose sa sobom kući.
Šta najčešće kvari odnose u firmi
Loši odnosi rijetko nastaju zbog jedne »teške« osobe. Uglavnom ih pokreću okolnosti koje se mogu promijeniti:
- Nejasne uloge i zadaci – kada nije jasno ko je za šta odgovoran, brzo počinje traženje krivca.
- Preopterećenost – umorni i pod vremenskim pritiskom manje smo strpljivi i brže planemo.
- Loša komunikacija – informacije koje kruže hodnicima umjesto na sastancima rađaju glasine.
- Osjećaj nepravde – različito postupanje pri podjeli posla, godišnjih odmora ili nagrada.
- Ogovaranje i klike – isključivanje pojedinaca iz razgovora i odluka.
- Neriješeni sukobi – sukob o kojem se šuti ne nestaje, nego se gomila.
Kako graditi dobre odnose na radnom mjestu
Kao kolega
Ne moramo voljeti sve kolege. Dovoljno je da se prema njima ponašamo korektno i predvidljivo. Pozdrav, zahvala i držanje dogovora izgledaju kao sitnice, ali upravo iz njih nastaje povjerenje.
- Kritiku izražavajte o postupku, ne o osobi: »Izvještaj je stigao dan kasnije« umjesto »Uvijek kasniš«.
- Problem najprije riješite direktno s osobom, a ne preko trećih.
- Ne učestvujte u ogovaranju – i šutljivo klimanje glavom ga hrani.
- Poštujte granice: ne želi svako dijeliti privatnost ili se družiti nakon posla.
Kao pretpostavljeni
Pretpostavljeni ima najveći uticaj na odnose u kolektivu. Ljudi posmatraju kako reaguje na greške, kome daje riječ i postupa li jednako sa svima. Pomažu redovni kratki razgovori sa zaposlenima, jasna podjela zadataka, pohvala naglas i kritika u četiri oka te brza reakcija kada primijeti napetosti. Šef koji sukob »prepusti vremenu« ga u pravilu samo produži.
Sukob ili mobing: gdje je granica
Nesuglasice su dio svakog kolektiva i mogu biti čak korisne ako se rješavaju otvoreno. Mobing je nešto drugo. Slovenski Zakon o radnim odnosima (ZDR-1) u 7. članu definiše ga kao ponavljajuće ili sistematsko, prijekora vrijedno ili očito negativno i uvredljivo ponašanje usmjereno protiv pojedinog radnika. Zabranjen je, a radnik zbog preduzimanja mjera protiv njega ne smije trpjeti nepovoljne posljedice.
| Običan sukob | Mobing | |
|---|---|---|
| Učestalost | Povremen, jednokratan | Ponavljajući, sistematski, duže vrijeme |
| Meta | Pitanje, zadatak, odluka | Uvijek ista osoba |
| Namjera | Riješiti nesuglasicu | Poniziti, izolovati, istisnuti |
| Odnos moći | Razmjerno ravnopravan | Žrtva se teško brani |
Sudska praksa tu granicu shvata ozbiljno. U objavljenim slovenskim presudama mobingom je, naprimjer, proglašeno to što radniku duže vrijeme nisu davali posao, a kolege su ga ignorisale. Pojedinačni, iako grubi ispadi bez sistematičnosti u pravilu nisu priznati kao mobing.
Poslodavac prema 47. članu ZDR-1 mora osigurati radno okruženje u kojem niko nije izložen mobingu ili uznemiravanju te preduzeti odgovarajuće mjere zaštite radnika. Slovenski Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu (ZVZD-1) u 24. članu dodaje da mora preduzeti mjere za sprečavanje i upravljanje nasiljem, mobingom, uznemiravanjem i drugim psihosocijalnim rizicima. Za kršenje zabrane poslodavac odgovara za štetu prema općim pravilima građanskog prava. U Bosni i Hercegovini zaštitu dostojanstva radnika uređuju entitetski zakoni o radu.
Šta učiniti kada odnosi odu predaleko
- Razgovor – ako je moguće, mirno i bez svjedoka recite šta vam smeta i šta očekujete.
- Pretpostavljeni ili kadrovska služba – ako razgovor ne pomogne, problem prijavite pretpostavljenom. Veće firme često imaju ovlaštenu osobu za zaštitu dostojanstva radnika i pravilnik s jasnim postupkom.
- Dnevnik – zapisujte datume, šta se desilo, ko je bio prisutan i kako je to uticalo na vas. Sačuvajte e-mailove i poruke.
- Ljekar – ako se pojave nesanica, anksioznost ili tjelesne tegobe, javite se porodičnom ljekaru; zapisi kasnije mogu biti i dokaz.
- Vanjska pomoć – sindikat, inspekcija rada ili advokat specijalizovan za radno pravo.
Više o tome kako poslodavci upravljaju stresom i psihosocijalnim rizicima naći ćete na stranicama Evropske agencije za sigurnost i zdravlje na radu.
Česta pitanja
Moram li s kolegama biti prijatelj?
Ne. Prijateljstva na poslu su dobrodošla, ali nisu uslov za dobru saradnju. Dovoljni su korektnost i poštovanje dogovora.
Da li je vikanje pretpostavljenog već mobing?
Jednokratan ispad u pravilu nije, iako je neprimjeren. O mobingu govorimo kada je uvredljivo ponašanje ponavljajuće ili sistematsko i usmjereno protiv istog radnika.
Ko mora reagovati kada se dvoje kolega posvađa?
Najprije sami kolege, zatim pretpostavljeni. Poslodavac je po zakonu dužan osigurati radno okruženje bez mobinga i uznemiravanja.
Kome se obratiti ako me na poslu maltretiraju?
Pretpostavljenom ili ovlaštenoj osobi kod poslodavca, zatim sindikatu, inspekciji rada ili advokatu. Kod zdravstvenih tegoba javite se i svom ljekaru.
