Međuljudski odnosi na poslu odlučuju o tome idemo li ujutro na posao s voljom ili s knedlom u grlu. Dobre odnose grade jasna pravila, komunikacija s poštovanjem i pravodobno rješavanje sukoba, a kvare ih ogovaranje, nejasne uloge i nadređeni koji probleme ne vide. Kada se loše ponašanje ponavlja i usmjereno je protiv jedne osobe, to više nije samo loša atmosfera, nego zlostavljanje (mobing), koje zakon zabranjuje.
Zašto su međuljudski odnosi na poslu toliko važni
S kolegama često provodimo više budnih sati nego s obitelji. Zato ne iznenađuje što istraživanja zadovoljstva poslom – uključujući brojne diplomske i magistarske radove u regiji – među najvažnijim čimbenicima uvijek iznova navode upravo odnose s kolegama i nadređenima, a ne samo plaću.
Gdje ljudi jedni drugima vjeruju, lakše priznaju pogrešku, traže pomoć i dijele znanje. Gdje vlada nepovjerenje, energija odlazi na oprez, zaštitu i nagađanje što drugi zapravo misle. Napetosti u kolektivu ujedno su jedan od čestih izvora stresa koji ljudi nose sa sobom kući.
Što najčešće kvari odnose u tvrtki
Loši odnosi rijetko nastaju zbog jedne »teške« osobe. Uglavnom ih pokreću okolnosti koje se mogu promijeniti:
- Nejasne uloge i zadaci – kada nije jasno tko je za što odgovoran, brzo počinje traženje krivca.
- Preopterećenost – umorni i pod vremenskim pritiskom manje smo strpljivi i brže planemo.
- Loša komunikacija – informacije koje kruže hodnicima umjesto na sastancima rađaju glasine.
- Osjećaj nepravde – različito postupanje pri podjeli posla, godišnjih odmora ili nagrada.
- Ogovaranje i klike – isključivanje pojedinaca iz razgovora i odluka.
- Neriješeni sukobi – sukob o kojem se šuti ne nestaje, nego se gomila.
Kako graditi dobre odnose na radnom mjestu
Kao kolega
Ne moramo voljeti sve kolege. Dovoljno je da se prema njima ponašamo korektno i predvidljivo. Pozdrav, zahvala i držanje dogovora čine se sitnicama, ali upravo iz njih nastaje povjerenje.
- Kritiku izražavajte o postupku, ne o osobi: »Izvještaj je stigao dan kasnije« umjesto »Uvijek kasniš«.
- Problem najprije riješite izravno s osobom, a ne preko trećih.
- Ne sudjelujte u ogovaranju – i šutljivo kimanje ga hrani.
- Poštujte granice: ne želi svatko dijeliti privatnost ili se družiti nakon posla.
Kao nadređeni
Nadređeni ima najveći utjecaj na odnose u kolektivu. Ljudi promatraju kako reagira na pogreške, kome daje riječ i postupa li jednako sa svima. Pomažu redoviti kratki razgovori sa zaposlenicima, jasna podjela zadataka, pohvala naglas i kritika u četiri oka te brza reakcija kad primijeti napetosti. Šef koji sukob »prepusti vremenu« u pravilu ga samo produlji.
Sukob ili mobing: gdje je granica
Nesuglasice su dio svakog kolektiva i mogu biti čak korisne ako se rješavaju otvoreno. Zlostavljanje na radu (mobing) nešto je drugo. Slovenski Zakon o radnim odnosima (ZDR-1) u 7. članku definira ga kao ponavljajuće ili sustavno, prijekora vrijedno ili očito negativno i uvredljivo ponašanje usmjereno protiv pojedinog radnika. Zabranjeno je, a radnik zbog poduzimanja mjera protiv njega ne smije snositi nepovoljne posljedice.
| Običan sukob | Mobing | |
|---|---|---|
| Učestalost | Povremen, jednokratan | Ponavljajući, sustavan, dulje vrijeme |
| Meta | Pitanje, zadatak, odluka | Uvijek ista osoba |
| Namjera | Riješiti nesuglasicu | Poniziti, izolirati, istisnuti |
| Odnos moći | Razmjerno ravnopravan | Žrtva se teško brani |
Sudska praksa tu granicu shvaća ozbiljno. U objavljenim slovenskim presudama mobingom je, primjerice, proglašeno to što radniku dulje vrijeme nisu davali posao, a kolege su ga ignorirali. Pojedinačni, iako grubi ispadi bez sustavnosti u pravilu nisu priznati kao mobing.
Poslodavac prema 47. članku ZDR-1 mora osigurati radno okruženje u kojem nitko nije izložen zlostavljanju ili uznemiravanju te poduzeti odgovarajuće mjere zaštite radnika. Slovenski Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu (ZVZD-1) u 24. članku dodaje da mora poduzeti mjere za sprječavanje i upravljanje nasiljem, zlostavljanjem, uznemiravanjem i drugim psihosocijalnim rizicima. Za kršenje zabrane poslodavac odgovara za štetu prema općim pravilima građanskog prava. U Hrvatskoj zaštitu dostojanstva radnika uređuje Zakon o radu.
Što učiniti kad odnosi odu predaleko
- Razgovor – ako je moguće, mirno i bez svjedoka recite što vam smeta i što očekujete.
- Nadređeni ili kadrovska služba – ako razgovor ne pomogne, problem prijavite nadređenom. Veće tvrtke često imaju ovlaštenu osobu za zaštitu dostojanstva radnika i pravilnik s jasnim postupkom.
- Dnevnik – zapisujte datume, što se dogodilo, tko je bio prisutan i kako je to utjecalo na vas. Sačuvajte e-poštu i poruke.
- Liječnik – ako se pojave nesanica, tjeskoba ili tjelesne tegobe, javite se liječniku obiteljske medicine; zapisi kasnije mogu biti i dokaz.
- Vanjska pomoć – sindikat, inspekcija rada ili odvjetnik specijaliziran za radno pravo.
Više o tome kako poslodavci upravljaju stresom i psihosocijalnim rizicima pronaći ćete na stranicama Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu.
Česta pitanja
Moram li s kolegama biti prijatelj?
Ne. Prijateljstva na poslu su dobrodošla, ali nisu uvjet za dobru suradnju. Dovoljni su korektnost i poštovanje dogovora.
Je li vikanje nadređenog već mobing?
Jednokratan ispad u pravilu nije, iako je neprimjeren. O mobingu govorimo kad je uvredljivo ponašanje ponavljajuće ili sustavno i usmjereno protiv istog radnika.
Tko mora reagirati kad se dvoje kolega posvađa?
Najprije sami kolege, zatim nadređeni. Poslodavac je po zakonu dužan osigurati radno okruženje bez zlostavljanja i uznemiravanja.
Kome se obratiti ako me na poslu zlostavljaju?
Nadređenom ili ovlaštenoj osobi kod poslodavca, zatim sindikatu, inspekciji rada ili odvjetniku. Kod zdravstvenih tegoba javite se i svom liječniku.
