Skip to content
Petak, 6. novembra 2026
Prostor za radoznale misli

Kome pripada nužni dio kod nasljeđivanja i koliko iznosi

Brat in sestra z notarjem pregledujeta dokumente o dedovanju

Nužni dio je dio zaostavštine koji ostavilac najbližim srodnicima ne može oduzeti ni testamentom ni poklonima. Ovaj tekst opisuje slovenačko pravo: potomcima i bračnom partneru tamo pripada polovina, a roditeljima trećina onoga što bi naslijedili da testamenta nema. Sud ga ne dodjeljuje automatski – nužni nasljednik mora ga sam zatražiti i pritom paziti na rokove.

Ukratko: nužni nasljednici u Sloveniji su djeca (a poslije njih unuci), usvojenici, bračni partner i roditelji, izuzetno i djed i nana te braća i sestre. U obračun ulaze i pokloni, posebno oni koje je ostavilac za života dao svojim nasljednicima. Nužni dio treba zatražiti do pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju, a povrat poklona u roku od tri godine od smrti.

Ko su nužni nasljednici

Slovenački Zakon o nasljeđivanju (Zakon o dedovanju) određuje ko ima pravo na nužni dio i onda kada ga testament izostavi ili kada je ostavilac imovinu razdijelio još za života. To su:

  • ostaviočevi potomci (djeca, unuci, praunuci) te usvojenici i njihovi potomci,
  • ostaviočev bračni partner,
  • ostaviočevi roditelji,
  • djed i nana te braća i sestre – ali samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.

Pošto se nužni dio računa od zakonskog nasljednog dijela, zapravo ga dobija samo onaj ko bi u konkretnom slučaju nasljeđivao po zakonu. Roditelji su dakle nužni nasljednici tek ako ostavilac nije imao potomaka, a unuk samo ako njegov roditelj više nije živ.

Koliki je nužni dio

Najprije se utvrdi koliki bi bio nasljedni dio bez testamenta (po nasljednim redovima), a zatim se on prepolovi ili svede na trećinu. Ono što ostane nakon nužnih dijelova raspoloživi je dio kojim ostavilac slobodno raspolaže.

Stara porodična kuća s baštom, česta tema ugovora o poklonu
Nužni nasljednik Nužni dio Primjer: zaostavština 120.000 €
Djeca, usvojenici, unuci 1/2 zakonskog dijela dvoje djece: zakonski dio 60.000 €, nužni 30.000 €
Bračni partner 1/2 zakonskog dijela bračni partner i dvoje djece: zakonski dio 40.000 €, nužni 20.000 €
Roditelji 1/3 zakonskog dijela bračni partner i oba roditelja, bez djece: otac 30.000 €, nužni 10.000 €
Djed, nana, braća, sestre (samo uz trajnu nesposobnost za rad i bez sredstava) 1/3 zakonskog dijela zavisi od nasljednog reda

Ako otac testamentom sve ostavi kćerki, a sin ne dobije ništa, sin u našem primjeru može tražiti 30.000 eura, odnosno četvrtinu zaostavštine. Testament ostaje punovažan, samo se raspolaganje u korist kćerke smanjuje.

Kako se računa: računaju se i pokloni

Nužni dio ne računa se samo od onoga što je ostalo u trenutku smrti. Sud utvrđuje takozvanu obračunsku vrijednost zaostavštine: uzima imovinu u trenutku smrti, oduzima dugove i troškove popisa i sahrane te dodaje poklone.

  • Pokloni zakonskim nasljednicima dodaju se bez obzira na to kada su dati – čak i ako je od ugovora o poklonu prošlo dvadeset godina.
  • Pokloni drugim osobama dodaju se samo ako su dati u posljednjoj godini ostaviočevog života, osim uobičajenih manjih poklona.
  • Ne računaju se pokloni u dobrotvorne i humanitarne svrhe.

Poklonom se smatra i oprost duga, odricanje od prava ili novac koji je nasljednik dobio za zasnivanje domaćinstva ili za zanimanje. Vrijednost poklona određuje se prema cijenama u trenutku smrti, ali prema stanju u trenutku poklanjanja: ako je kćerka poklonjenu staru kuću sama obnovila, uzima se vrijednost neobnovljene kuće po današnjim cijenama.

Primjer: otac je prije deset godina kćerki poklonio kuću koja danas vrijedi 150.000 eura, a u trenutku smrti imao je na računu još 30.000 eura i testamentom ih takođe ostavio kćerki. Obračunska vrijednost iznosi 180.000 eura, sinov zakonski dio 90.000 eura, a nužni 45.000 eura. Najprije se smanjuje testament (30.000 eura), a preostalih 15.000 eura sin ostvaruje zahtjevom za povrat poklona.

Potomci koji su živjeli s ostaviocem i pomogli mu da stekne ili očuva imovinu mogu tražiti da se odgovarajući dio izdvoji iz zaostavštine. Uobičajeni predmeti domaćinstva koji pripadaju bračnom partneru i potomcima iz zajedničkog domaćinstva ne ulaze u obračun.

Poklon, ugovor o ustupanju i doživotno izdržavanje

Svaki način prenosa imovine za života ima drugačije posljedice za nužni dio:

Ruka s olovkom potpisuje ugovor
Ugovor Saglasnost ostalih potomaka Uticaj na nužni dio
Ugovor o poklonu nije potrebna poklon se dodaje zaostavštini; oštećeni nužni nasljednik može tražiti povrat
Ugovor o ustupanju imovine za života (izročilna pogodba, notarski akt) potrebna saglasnost svih potomaka ustupljena imovina nije dio zaostavštine; za potomka koji nije dao saglasnost smatra se poklonom
Ugovor o doživotnom izdržavanju nije potrebna teretni ugovor, imovina nije dio zaostavštine; prividni ugovor koji prikriva poklon nužni nasljednik može pobijati

Kako ostvariti nužni dio i u kojim rokovima

  1. U ostavinskom postupku izjavite da tražite nužni dio. To je moguće do pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju, ali zahtjev je pametno podnijeti već na raspravi.
  2. Redoslijed: najprije se srazmjerno smanjuju testamentarna raspolaganja, a tek ako to nije dovoljno, vraćaju se pokloni – od posljednjeg prema starijim.
  3. Tužba: ako ostavinskog postupka nema jer je ostavilac sve razdijelio još za života, nužni nasljednik svoje pravo ostvaruje u parnici.

Smanjenje testamentarnih raspolaganja može se tražiti u roku od tri godine od proglašenja testamenta, a povrat poklona u roku od tri godine od ostaviočeve smrti. Tražiti ih smiju samo nužni nasljednici. Nužnom nasljedniku po pravilu pripada odgovarajući dio svake stvari, dakle suvlasništvo; u novcu ga dobija ako tako odredi testament ili ako se nasljednici dogovore. Tekst zakona dostupan je u slovenačkom Zakonu o nasljeđivanju na portalu Tax-Fin-Lex. U Bosni i Hercegovini važe propisi entiteta i Brčko distrikta s vlastitim pravilima.

Isključenje iz nasljedstva: kada se gubi nužni dio

Zavještalac može nužnog nasljednika potpuno ili djelimično isključiti iz nasljedstva, ali samo iz zakonskih razloga: ako se teže ogriješio o zakonske ili moralne dužnosti prema ostaviocu, ako je namjerno počinio teže krivično djelo protiv ostavioca ili njegovih bližnjih ili ako se odao neradu i nepoštenom životu. Isključenje mora u testamentu biti izraženo nedvosmisleno, razlog je preporučljivo navesti, a mora postojati već u trenutku sačinjavanja testamenta. Pošto su sporovi česti, prije potpisivanja testamenta ili ugovora o poklonu isplati se savjetovati s notarom ili advokatom.

Česta pitanja

Da li se nužni dio dobija automatski?

Ne. Slovenski sud ga ne uzima u obzir po službenoj dužnosti. Nužni nasljednik mora sam izjaviti da ga traži, najkasnije do pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju, a kod poklona podnijeti zahtjev u roku od tri godine od ostaviočeve smrti.

Koliki je nužni dio djeteta?

Polovina onoga što bi dijete naslijedilo bez testamenta. Ako je djece dvoje i drugih nasljednika nema, zakonski dio svakog je polovina zaostavštine, a nužni dio četvrtina.

Da li se ugovor o poklonu uračunava u nužni dio?

Da. Pokloni zakonskim nasljednicima dodaju se zaostavštini bez obzira na to kada su dati, a pokloni drugim osobama ako su dati u posljednjoj godini ostaviočevog života (osim uobičajenih manjih i dobrotvornih poklona).

Mogu li roditelji isključiti dijete iz nasljedstva?

Samo testamentom i samo iz zakonskih razloga: zbog težeg kršenja dužnosti prema ostaviocu, namjernog težeg krivičnog djela protiv ostavioca ili njegovih bližnjih ili odavanja neradu i nepoštenom životu. Isključenje mora biti izraženo nedvosmisleno.

Da li se nužni dio isplaćuje u novcu?

Po pravilu ne: nužnom nasljedniku pripada odgovarajući dio svake stvari u zaostavštini. U novcu ga dobija ako tako odredi zavještalac ili ako se nasljednici tako dogovore.

Možda vas zanima i