U Sloveniji radni odnos najčešće prestaje na jedan od tri načina: otkazom radnika, otkazom poslodavca ili sporazumnim prestankom. Otkaz uvijek mora biti u pisanoj formi. Radnik ne mora navesti razlog, ali mora poštovati otkazni rok od 15 ili 30 dana, zavisno od toga koliko dugo radi kod poslodavca. Način prestanka radnog odnosa važan je prije svega zbog dvije stvari: otpremnine i prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Kako može prestati radni odnos u Sloveniji
Slovenski Zakon o radnim odnosima (Zakon o delovnih razmerjih, ZDR-1) u članu 77. nabraja sve načine prestanka ugovora o radu. Za većinu ljudi važna su prva četiri, ostali su rjeđi.
- Istek vremena kod ugovora na određeno vrijeme ili završetak ugovorenog posla.
- Redovni otkaz radnika ili poslodavca, uz otkazni rok.
- Vanredni otkaz, bez otkaznog roka, zbog težih povreda.
- Sporazum radnika i poslodavca.
- Smrt radnika ili poslodavca koji je fizičko lice, presuda suda ili prestanak po samom zakonu.
Ugovor na određeno vrijeme prestaje sam od sebe, bez otkaznog roka, kada istekne. I tada radnik po pravilu ima pravo na otpremninu (član 79. ZDR-1), osim izuzetaka kao što su zamjena odsutnog radnika ili sezonski rad kraći od tri mjeseca.
Otkaz ugovora o radu od strane radnika
Radnik može redovno otkazati ugovor o radu bez obrazloženja (član 83. ZDR-1). Ne morate objašnjavati da li prelazite kod novog poslodavca, pokrećete vlastiti posao ili odlazite u penziju. Otkaz mora biti pismen (član 87.), inače nije važeći, pa ga predajte lično uz potpis o prijemu ili pošaljite preporučeno s povratnicom.
Prema članu 94. ZDR-1 najkraći otkazni rok za radnika iznosi 15 dana ako kod poslodavca radi do jedne godine, odnosno 30 dana ako radi duže. Ugovor o radu ili kolektivni ugovor mogu odrediti duži rok, ali ne duži od 60 dana. Otkazni rok počinje teći dan nakon dostave otkaza, a za to vrijeme radite i primate platu kao i obično. S poslodavcem se možete dogovoriti i za kraći rok, ali takav dogovor je zapravo sporazumni prestanak, s posljedicama opisanim u nastavku.
Primjer otkaza, i zbog odlaska u penziju
Otkaz može biti kratak. Treba da sadrži vaše podatke, podatke poslodavca, jasnu izjavu i datum. Primjer teksta:
„Ja, dolje potpisani Ivan Novak, zaposlen na radnom mjestu skladištara, u skladu s članom 83. ZDR-1 redovno otkazujem ugovor o radu od 1. 3. 2015. Otkazni rok počinje teći dan nakon dostave ovog otkaza. Mjesto, datum, potpis.“
Pri odlasku u penziju možete dodati rečenicu da ugovor otkazujete zbog penzionisanja i navesti željeni posljednji radni dan. Radnik koji odlazi u penziju u Sloveniji ima pravo na otpremninu pri penzionisanju (član 132. ZDR-1) u iznosu od najmanje dvije prosječne mjesečne plate. Ta otpremnina mu pripada i ako radni odnos završi sporazumno.
Kada i kako može otkazati poslodavac
Za razliku od radnika, poslodavcu je potreban opravdan razlog. Član 89. ZDR-1 određuje pet razloga za redovni otkaz: poslovni razlog (posao više nije potreban iz ekonomskih, organizacionih, tehnoloških ili strukturnih razloga), nesposobnost, razlog krivice (povreda radnih obaveza), nesposobnost za rad zbog invalidnosti i neuspješan probni rad. Otkaz mora biti pismen i obrazložen, a poslodavac mora radnika u njemu poučiti o pravnoj zaštiti i pravima iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Prije otkaza zbog krivice poslodavac mora radnika po pravilu pismeno upoznati s povredama koje mu se stavljaju na teret i omogućiti mu da se izjasni.
| Vrsta otkaza | Najkraći otkazni rok (član 94. ZDR-1) |
|---|---|
| Otkaz radnika | 15 dana do jedne godine rada, zatim 30 dana (dogovorom najviše 60 dana) |
| Poslovni razlog ili nesposobnost | 15 dana do jedne godine, 30 dana od jedne do dvije godine, zatim 30 dana + 2 dana za svaku godinu, najviše 60 dana |
| Poslovni razlog ili nesposobnost, više od 25 godina | 80 dana, osim ako granski kolektivni ugovor ne određuje drugačije (ne manje od 60 dana) |
| Razlog krivice | 15 dana |
| Neuspješan probni rad | 7 dana |
Vanredni otkaz
Vanredni otkaz znači da radni odnos prestaje bez otkaznog roka. Poslodavac ga može dati kod najtežih povreda, naprimjer zbog neopravdanog izostanka s posla više dana ili povrede s obilježjima krivičnog djela. Vanredno može otkazati i radnik, kada poslodavac teže krši svoje obaveze, naprimjer ne isplaćuje platu ili ga ne štiti od uznemiravanja. O tome kako prepoznati mobing i graditi dobre međuljudske odnose na poslu pisali smo posebno. Radnik prije vanrednog otkaza po pravilu mora najprije pismeno upozoriti poslodavca, a ako je otkaz opravdan, ima pravo na otpremninu kao kod poslovnog razloga.
Sporazumni prestanak i naknada za nezaposlenost
Sporazum o prestanku ugovora o radu (član 81. ZDR-1) važi samo u pisanoj formi. Brz je i jednostavan: strane se dogovore o datumu prestanka, a otkazni rok nije potreban. Upravo zato slovenski inspektorat rada upozorava na oprez. Ko potpiše sporazum, odriče se zakonskog otkaznog roka i otpremnine (osim pri penzionisanju), a po pravilu i novčane naknade za nezaposlenost.
Slovenski Zavod za zapošljavanje (ZRSZ) naknadu priznaje samo osobi koja nije postala nezaposlena svojom krivicom ili voljom. Prema uslovima ZRSZ-a za novčanu naknadu osoba mora u posljednja 24 mjeseca biti osigurana najmanje 10 mjeseci (mlađi od 30 godina najmanje 6 mjeseci), a zahtjev mora podnijeti u roku od 30 dana od prestanka osiguranja. Kako se pojedini načini prestanka po pravilu odražavaju na naknadu:
- Otkaz iz poslovnog razloga ili zbog nesposobnosti: pravo na naknadu postoji ako su ispunjeni uslovi osiguranja.
- Istek ugovora na određeno vrijeme: po pravilu se ne smatra nezaposlenošću po vlastitoj volji.
- Vlastiti otkaz ili sporazum: po pravilu bez naknade.
- Otkaz zbog krivice ili vanredni otkaz poslodavca: bez naknade.
Ako vam poslodavac ponudi sporazumni prestanak, niste ga dužni potpisati. Prije odluke raspitajte se kod zavoda šta to znači u vašem slučaju i pitajte da li je poslodavac spreman dobrovoljno isplatiti iznos koji nadoknađuje izgubljenu otpremninu.
Otpremnina u Sloveniji i koliko iznosi
Otpremninu prema članu 108. ZDR-1 dobija radnik kojem poslodavac redovno otkaže ugovor iz poslovnog razloga ili zbog nesposobnosti, ako je bio zaposlen duže od jedne godine. Osnovica je prosječna mjesečna plata u posljednja tri mjeseca prije otkaza, a iznos zavisi od godina rada kod poslodavca i njegovih pravnih prethodnika:
- od jedne do deset godina: 1/5 osnovice za svaku godinu,
- od deset do dvadeset godina: 1/4 osnovice za svaku godinu,
- više od dvadeset godina: 1/3 osnovice za svaku godinu.
Otpremnina ne smije biti veća od desetostruke osnovice, osim ako kolektivni ugovor ne određuje drugačije. Primjer: radnica s prosječnom bruto platom od 1.500 eura koja kod poslodavca radi osam godina dobija 8 × 300 eura, odnosno 2.400 eura. Nakon gubitka posla dobro je odmah pripremiti dokumente za traženje novog, naprimjer uz vodič kako napisati CV biografiju za posao uz primjer ili uputstvo kako popuniti Europass CV.
Ako smatrate da je otkaz nezakonit, rok je kratak: tužba radnom sudu ili prijedlog za medijaciju podnosi se u roku od 30 dana od dostave otkaza. Ovaj članak je opći pregled slovenskog prava i nije pravni savjet; za konkretan slučaj obratite se sindikatu, inspektoratu rada ili advokatu.
Često postavljana pitanja
Da li moram navesti razlog kada dajem otkaz u Sloveniji?
Ne. Radnik može redovno otkazati ugovor bez obrazloženja, ali otkaz mora biti pismen i poštovati otkazni rok.
Koliki je otkazni rok kada sam dajem otkaz?
Najmanje 15 dana ako kod poslodavca radite do jedne godine i 30 dana ako duže. Ugovor ili kolektivni ugovor mogu odrediti duži rok, ali najviše 60 dana.
Da li dobijam naknadu za nezaposlenost nakon sporazumnog prestanka?
Po pravilu ne, jer ZRSZ naknadu priznaje samo ako nezaposlenost nije nastala vašom voljom ili krivicom. Sporazumom se odričete i otpremnine, osim pri penzionisanju.
Mogu li skratiti otkazni rok?
Samo dogovorom s poslodavcem. Neka dogovor bude pismen, jer se zapravo radi o sporazumnom prestanku sa svim posljedicama.
Kada pripada otpremnina?
Kod redovnog otkaza poslodavca iz poslovnog razloga ili zbog nesposobnosti nakon više od jedne godine rada, kod opravdanog vanrednog otkaza radnika, pri penzionisanju i po pravilu po isteku ugovora na određeno vrijeme.
