U Sloveniji radni odnos najčešće prestaje na jedan od tri načina: otkazom radnika, otkazom poslodavca ili sporazumnim raskidom. Otkaz uvijek mora biti u pisanom obliku. Radnik ne mora navesti razlog, ali mora poštovati otkazni rok od 15 ili 30 dana, ovisno o tome koliko dugo radi kod poslodavca. Način prestanka radnog odnosa važan je ponajprije zbog dviju stvari: otpremnine i prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Kako može prestati radni odnos u Sloveniji
Slovenski Zakon o radnim odnosima (Zakon o delovnih razmerjih, ZDR-1) u članku 77. nabraja sve načine prestanka ugovora o radu. Za većinu ljudi važna su prva četiri, ostali su rjeđi.
- Istek vremena kod ugovora na određeno vrijeme ili dovršetak ugovorenog posla.
- Redoviti otkaz radnika ili poslodavca, uz otkazni rok.
- Izvanredni otkaz, bez otkaznog roka, zbog težih povreda.
- Sporazum radnika i poslodavca.
- Smrt radnika ili poslodavca koji je fizička osoba, presuda suda ili prestanak po samom zakonu.
Ugovor na određeno vrijeme prestaje sam od sebe, bez otkaznog roka, kad istekne. I tada radnik u pravilu ima pravo na otpremninu (članak 79. ZDR-1), osim iznimaka poput zamjene odsutnog radnika ili sezonskog rada kraćeg od tri mjeseca.
Otkaz ugovora o radu od strane radnika
Radnik može redovito otkazati ugovor o radu bez obrazloženja (članak 83. ZDR-1). Ne morate objašnjavati prelazite li kod novog poslodavca, pokrećete vlastiti posao ili odlazite u mirovinu. Otkaz mora biti pisan (članak 87.), inače nije valjan, pa ga predajte osobno uz potpis o primitku ili pošaljite preporučeno s povratnicom.
Prema članku 94. ZDR-1 najkraći otkazni rok za radnika iznosi 15 dana ako kod poslodavca radi do jedne godine, odnosno 30 dana ako radi dulje. Ugovor o radu ili kolektivni ugovor mogu odrediti dulji rok, ali ne dulji od 60 dana. Otkazni rok počinje teći dan nakon dostave otkaza, a za to vrijeme radite i primate plaću kao i obično. S poslodavcem se možete dogovoriti i za kraći rok, ali takav je dogovor zapravo sporazumni raskid, s posljedicama opisanima u nastavku.
Primjer otkaza, i zbog odlaska u mirovinu
Otkaz može biti kratak. Treba sadržavati vaše podatke, podatke poslodavca, jasnu izjavu i datum. Primjer teksta:
„Ja, dolje potpisani Ivan Novak, zaposlen na radnom mjestu skladištara, u skladu s člankom 83. ZDR-1 redovito otkazujem ugovor o radu od 1. 3. 2015. Otkazni rok počinje teći dan nakon dostave ovog otkaza. Mjesto, datum, potpis.“
Pri odlasku u mirovinu možete dodati rečenicu da ugovor otkazujete zbog umirovljenja i navesti željeni posljednji radni dan. Radnik koji odlazi u mirovinu u Sloveniji ima pravo na otpremninu pri umirovljenju (članak 132. ZDR-1) u iznosu od najmanje dvije prosječne mjesečne plaće. Ta mu otpremnina pripada i ako radni odnos završi sporazumno.
Kada i kako može otkazati poslodavac
Za razliku od radnika, poslodavcu je potreban opravdan razlog. Članak 89. ZDR-1 određuje pet razloga za redoviti otkaz: poslovni razlog (posao više nije potreban iz ekonomskih, organizacijskih, tehnoloških ili strukturnih razloga), nesposobnost, skrivljeni razlog (povreda radnih obveza), nesposobnost za rad zbog invalidnosti i neuspješan probni rad. Otkaz mora biti pisan i obrazložen, a poslodavac mora radnika u njemu poučiti o pravnoj zaštiti i pravima iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Prije otkaza iz skrivljenog razloga poslodavac mora radnika u pravilu pisano upoznati s povredama koje mu se stavljaju na teret i omogućiti mu da se očituje.
| Vrsta otkaza | Najkraći otkazni rok (članak 94. ZDR-1) |
|---|---|
| Otkaz radnika | 15 dana do jedne godine rada, zatim 30 dana (dogovorom najviše 60 dana) |
| Poslovni razlog ili nesposobnost | 15 dana do jedne godine, 30 dana od jedne do dvije godine, zatim 30 dana + 2 dana za svaku godinu, najviše 60 dana |
| Poslovni razlog ili nesposobnost, više od 25 godina | 80 dana, osim ako granski kolektivni ugovor ne određuje drukčije (ne manje od 60 dana) |
| Skrivljeni razlog | 15 dana |
| Neuspješan probni rad | 7 dana |
Izvanredni otkaz
Izvanredni otkaz znači da radni odnos prestaje bez otkaznog roka. Poslodavac ga može dati kod najtežih povreda, primjerice zbog neopravdanog izostanka s posla više dana ili povrede s obilježjima kaznenog djela. Izvanredno može otkazati i radnik, kad poslodavac teže krši svoje obveze, na primjer ne isplaćuje plaću ili ga ne štiti od uznemiravanja. O tome kako prepoznati mobing i graditi dobre međuljudske odnose na poslu pisali smo zasebno. Radnik prije izvanrednog otkaza u pravilu mora najprije pisano upozoriti poslodavca, a ako je otkaz opravdan, ima pravo na otpremninu kao kod poslovnog razloga.
Sporazumni raskid i naknada za nezaposlenost
Sporazum o prestanku ugovora o radu (članak 81. ZDR-1) valjan je samo u pisanom obliku. Brz je i jednostavan: stranke se dogovore o datumu prestanka, a otkazni rok nije potreban. Upravo zato slovenski inspektorat rada upozorava na oprez. Tko potpiše sporazum, odriče se zakonskog otkaznog roka i otpremnine (osim pri umirovljenju), a u pravilu i novčane naknade za nezaposlenost.
Slovenski Zavod za zapošljavanje (ZRSZ) naknadu priznaje samo osobi koja nije postala nezaposlena svojom krivnjom ili voljom. Prema uvjetima ZRSZ-a za novčanu naknadu osoba mora u posljednja 24 mjeseca biti osigurana najmanje 10 mjeseci (mlađi od 30 godina najmanje 6 mjeseci), a zahtjev mora podnijeti u roku od 30 dana od prestanka osiguranja. Kako se pojedini načini prestanka u pravilu odražavaju na naknadu:
- Otkaz iz poslovnog razloga ili zbog nesposobnosti: pravo na naknadu postoji ako su ispunjeni uvjeti osiguranja.
- Istek ugovora na određeno vrijeme: u pravilu se ne smatra nezaposlenošću po vlastitoj volji.
- Vlastiti otkaz ili sporazum: u pravilu bez naknade.
- Otkaz iz skrivljenog razloga ili izvanredni otkaz poslodavca: bez naknade.
Ako vam poslodavac ponudi sporazumni raskid, niste ga dužni potpisati. Prije odluke raspitajte se kod zavoda što to znači u vašem slučaju i pitajte je li poslodavac spreman dobrovoljno isplatiti iznos koji nadoknađuje izgubljenu otpremninu.
Otpremnina u Sloveniji i koliko iznosi
Otpremninu prema članku 108. ZDR-1 dobiva radnik kojemu poslodavac redovito otkaže ugovor iz poslovnog razloga ili zbog nesposobnosti, ako je bio zaposlen dulje od jedne godine. Osnovica je prosječna mjesečna plaća u posljednja tri mjeseca prije otkaza, a iznos ovisi o godinama rada kod poslodavca i njegovih pravnih prednika:
- od jedne do deset godina: 1/5 osnovice za svaku godinu,
- od deset do dvadeset godina: 1/4 osnovice za svaku godinu,
- više od dvadeset godina: 1/3 osnovice za svaku godinu.
Otpremnina ne smije biti veća od deseterostruke osnovice, osim ako kolektivni ugovor ne određuje drukčije. Primjer: radnica s prosječnom bruto plaćom od 1.500 eura koja kod poslodavca radi osam godina dobiva 8 × 300 eura, odnosno 2.400 eura. Nakon gubitka posla dobro je odmah pripremiti dokumente za traženje novog, primjerice uz vodič kako napisati životopis za posao uz primjer ili upute kako ispuniti Europass životopis.
Ako smatrate da je otkaz nezakonit, rok je kratak: tužba radnom sudu ili prijedlog za mirenje podnosi se u roku od 30 dana od dostave otkaza. Ovaj je članak opći pregled slovenskog prava i nije pravni savjet; za konkretan slučaj obratite se sindikatu, inspektoratu rada ili odvjetniku.
Česta pitanja
Moram li navesti razlog kad dajem otkaz u Sloveniji?
Ne. Radnik može redovito otkazati ugovor bez obrazloženja, ali otkaz mora biti pisan i poštovati otkazni rok.
Koliki je otkazni rok kad sam dajem otkaz?
Najmanje 15 dana ako kod poslodavca radite do jedne godine i 30 dana ako dulje. Ugovor ili kolektivni ugovor mogu odrediti dulji rok, ali najviše 60 dana.
Dobivam li naknadu za nezaposlenost nakon sporazumnog raskida?
U pravilu ne, jer ZRSZ naknadu priznaje samo ako nezaposlenost nije nastala vašom voljom ili krivnjom. Sporazumom se odričete i otpremnine, osim pri umirovljenju.
Mogu li skratiti otkazni rok?
Samo dogovorom s poslodavcem. Neka dogovor bude pisan, jer je riječ zapravo o sporazumnom raskidu sa svim posljedicama.
Kada pripada otpremnina?
Kod redovitog otkaza poslodavca iz poslovnog razloga ili zbog nesposobnosti nakon više od jedne godine rada, kod opravdanog izvanrednog otkaza radnika, pri umirovljenju i u pravilu po isteku ugovora na određeno vrijeme.
