Sporazumni raskid ugovora o radu pismeni je dogovor radnika i poslodavca da radni odnos završava na datum koji sami odaberu. To je najbrži način odlaska s posla, ali ima svoju cijenu: potpisom se po pravilu odričete otkaznog roka, zakonske otpremnine i novčane naknade za nezaposlene. Zato ima smisla prije svega kada već imate novi posao ili kada vam poslodavac za odlazak ponudi nešto zauzvrat. U tekstu objašnjavamo pravila koja važe u Sloveniji.
Šta je sporazumni raskid i kada važi
U svakodnevnom govoru kaže se sporazumni otkaz, a slovenački zakon govori o sporazumu o prestanku ugovora o radu. Uređuje ga član 81. Zakona o radnim odnosima (ZDR-1), koji je vrlo kratak: ugovor prestaje pismenim sporazumom stranaka, a sporazum koji nije zaključen u pismenoj formi nije valjan. Usmeni dogovor sa šefom dakle nije dovoljan.
Sporazum može predložiti bilo koja strana. Ako druga strana prijedlog ne prihvati i ne potpiše, radni odnos se nastavlja. Zakon od poslodavca traži još jednu stvar: pri prestanku vas mora pismeno obavijestiti o pravima iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Ako to ne uradi, sporazum i dalje ostaje valjan, pa je na vama da posljedice poznajete prije potpisa.
Sporazumni raskid samo je jedan od načina okončanja zaposlenja. Kako izgledaju redovni i vanredni otkaz, koliki su otkazni rokovi i kada pripada otpremnina, detaljno smo objasnili u vodiču o tome kako funkcioniše otkaz ugovora o radu u Sloveniji.
Šta gubite potpisivanjem sporazuma
Pošto sporazum nije otkaz, na njega se ne primjenjuju pravila koja štite radnika kod otkaza poslodavca. Poslodavac ne mora imati opravdan razlog, voditi postupak niti poštovati otkazni rok. Za radnika to znači tri konkretna gubitka:

- Novčana naknada za nezaposlene. Slovenački Zavod za zapošljavanje sporazum smatra nezaposlenošću po vlastitoj volji, pa naknadu po pravilu ne dobijate, čak ni nakon više godina rada.
- Zakonska otpremnina. Ne pripada, uz jedan izuzetak: radnik koji odlazi u penziju ima pravo na otpremninu i kada radni odnos okonča sporazumom.
- Otkazni rok. Zakonskog roka nema, radni odnos može prestati već sljedeći dan. Tokom otkaznog roka inače biste primali platu i imali vremena tražiti novi posao.
| Način prestanka | Otkazni rok | Zakonska otpremnina | Novčana naknada |
|---|---|---|---|
| Sporazum | ne, datum po dogovoru | ne (osim pri penziji) | po pravilu ne |
| Otkaz radnika | 15 ili 30 dana | ne | po pravilu ne |
| Otkaz iz poslovnog razloga | od 15 dana naviše, zavisno od staža | da, nakon više od godinu dana | da, ako su ispunjeni uslovi |
Tabela pokazuje zašto je razlika važna. Ako poslodavac zaista ukida radno mjesto, sporazum mu je jeftiniji od otkaza iz poslovnog razloga, a radnik njime istovremeno gubi otpremninu i naknadu.
Šta treba sadržavati sporazum o prestanku ugovora o radu
Zakon sadržaj ne propisuje detaljno, pa vrijedi provjeriti da li je u tekstu zapisano sve što ste dogovorili. Dobar sporazum sadrži:
- podatke radnika i poslodavca te poziv na ugovor o radu,
- jasnu izjavu da ugovor prestaje na osnovu člana 81. ZDR-1,
- tačan datum prestanka radnog odnosa,
- dogovor o neiskorištenom godišnjem odmoru, regresu i eventualnoj isplati te rok plaćanja,
- dogovor o povratu službene opreme, ključeva ili vozila,
- pismeno obavještenje o pravima iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti,
- datum i potpise obje strane.
Ako vam poslodavac obeća novac za odlazak, iznos mora biti izričito upisan u sporazum. Takav dobrovoljni iznos nije zakonska otpremnina i po pravilu se u cijelosti uračunava u poresku osnovicu.
Godišnji odmor i regres kod sporazumnog raskida
Ako radni odnos prestane tokom godine, pripada vam srazmjerni dio godišnjeg odmora, 1/12 za svaki mjesec rada (član 161. ZDR-1). Odmor koji do posljednjeg dana ne možete iskoristiti poslodavac vam isplaćuje u novcu, što je dozvoljeno upravo pri prestanku radnog odnosa (član 164.). Slično važi za regres, koji pripada srazmjerno. U sporazum upišite hoćete li odmor iskoristiti prije odlaska ili će biti isplaćen.
Kada se sporazumni raskid isplati, a kada ne
Sporazum nije loš sam po sebi. Koristan je kada odlazak želite vi, a otkazni rok vam stoji na putu. Tipični primjeri:

- novi poslodavac vas treba prije nego što bi istekao vaš otkazni rok od 30 dana,
- odlazite u penziju i s poslodavcem dogovorite posljednji radni dan, a otpremnina pri penziji vam ostaje,
- poslodavac vam za odlazak ponudi isplatu veću od otpremnine i naknade koje biste inače dobili.
Još nemate novi posao? Tada je sporazum rizičan jer ćete istovremeno ostati bez plate i bez naknade. Prije odluke pripremite CV biografiju za prijavu na novo radno mjesto, a za prijave u inostranstvu i Europass CV.
Kada sporazum predlaže poslodavac
Slovenački inspektorat rada već godinama upozorava radnike da ne potpisuju sporazume ako ne žele otići i da nikada ne potpisuju prazne listove papira koje bi poslodavac kasnije mogao iskoristiti protiv njihove volje. Uzmite vremena za razmišljanje i tekst ponesite kući. Ako pritisak dolazi iz loših odnosa u kolektivu, pročitajte i kako prepoznati mobing na poslu i graditi dobre odnose. Upozorenja inspektorata sabrana su u obavještenju slovenačke vlade o oprezu kod sporazumnog prestanka ugovora o radu (na slovenačkom).
Može li se sporazum osporiti
Potpisani sporazum ne možete jednostrano opozvati. Njegovu valjanost možete osporavati samo pred radnim sudom, i to kada je zaključen silom, prijetnjom ili prevarom, u zabludi ili bez stvarne volje. Sudovi su, naprimjer, poništavali sporazume u kojima je radnik potpisao prazan list ili se pogrešno pouzdao da će primati naknadu. Slovenački Vrhovni sud u predmetu VIII Ips 19/2024 poništio je sporazum koji je bio dio paketne ponude kojom se izbjegavaju obaveze kod otkaza iz poslovnog razloga.
Sudska praksa je ipak i stroga. Samo upozorenje da bi poslodavac inače zakonito dao otkaz nije nedopuštena prijetnja, a naknadno žaljenje nije dovoljno za poništenje. Vrhovni sud (VIII Ips 157/2016) za tužbu je primijenio rok od 30 dana iz člana 200. ZDR-1, pa ne odgađajte i što prije se posavjetujte sa sindikatom, inspektoratom ili advokatom. Ako sumnjate da je vaš potpis falsifikovan, riječ je o sumnji na krivično djelo koje istražuje policija. Članak je opći pregled i nije pravni savjet.
Česta pitanja
Da li moram potpisati sporazum koji mi ponudi poslodavac?
Ne. Sporazum važi samo ako se s njim slažu obje strane. Ako ga ne potpišete, radni odnos ne prestaje, a poslodavac vam ugovor može otkazati samo po pravilima slovenačkog ZDR-1, uz opravdan razlog i propisani postupak.
Da li nakon sporazumnog raskida dobijam naknadu za nezaposlene?
Po pravilu ne. Slovenački Zavod za zapošljavanje sporazumni raskid smatra nezaposlenošću po vlastitoj volji, pa nemate pravo na novčanu naknadu.
Da li kod sporazumnog raskida pripada otpremnina?
Zakonska otpremnina ne pripada, osim otpremnine pri odlasku u penziju. Poslodavac može dobrovoljno isplatiti određeni iznos, ali on mora biti izričito upisan u sporazum.
Postoji li otkazni rok kod sporazumnog raskida?
Ne. Strane se same dogovaraju kada radni odnos prestaje, odmah ili za nekoliko sedmica.
Mogu li opozvati potpisani sporazum?
Jednostrani opoziv nije moguć. Sporazum možete osporavati samo pred radnim sudom ako je zaključen pod prijetnjom, prevarom ili u zabludi, a sudska praksa za tužbu primjenjuje kratak rok od 30 dana.


