Sporazumni prestanak ugovora o radu pisani je dogovor radnika i poslodavca da radni odnos završava na datum koji sami odaberu. To je najbrži način odlaska s posla, ali ima svoju cijenu: potpisom se u pravilu odričete otkaznog roka, zakonske otpremnine i novčane naknade za nezaposlene. Zato ima smisla prije svega kada već imate novi posao ili kada vam poslodavac za odlazak ponudi nešto zauzvrat. U ovom tekstu objašnjavamo pravila koja vrijede u Sloveniji.
Što je sporazumni prestanak i kada vrijedi
U svakodnevnom govoru kaže se sporazumni otkaz, a slovenski zakon govori o sporazumu o prestanku ugovora o radu. Uređuje ga članak 81. Zakona o radnim odnosima (ZDR-1), koji je vrlo kratak: ugovor prestaje pisanim sporazumom stranaka, a sporazum koji nije sklopljen u pisanom obliku nije valjan. Usmeni dogovor sa šefom dakle nije dovoljan.
Sporazum može predložiti bilo koja strana. Ako druga strana prijedlog ne prihvati i ne potpiše, radni odnos se nastavlja. Zakon od poslodavca traži još jednu stvar: pri prestanku vas mora pisano obavijestiti o pravima iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Ako to ne učini, sporazum i dalje ostaje valjan, pa je na vama da posljedice poznajete prije potpisa.
Sporazumni prestanak samo je jedan od načina završetka zaposlenja. Kako izgledaju redovni i izvanredni otkaz, koliki su otkazni rokovi i kada pripada otpremnina, detaljno smo objasnili u vodiču o tome kako funkcionira otkaz ugovora o radu u Sloveniji.
Što gubite potpisom sporazuma
Budući da sporazum nije otkaz, na njega se ne primjenjuju pravila koja štite radnika kod otkaza poslodavca. Poslodavac ne mora imati opravdan razlog, voditi postupak ni poštovati otkazni rok. Za radnika to znači tri konkretna gubitka:

- Novčana naknada za nezaposlene. Slovenski Zavod za zapošljavanje sporazum smatra nezaposlenošću po vlastitoj volji, pa naknadu u pravilu ne dobivate, čak ni nakon više godina rada.
- Zakonska otpremnina. Ne pripada, uz jednu iznimku: radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu i kada radni odnos završi sporazumom.
- Otkazni rok. Zakonskog roka nema, radni odnos može prestati već sljedeći dan. Tijekom otkaznog roka inače biste primali plaću i imali vremena tražiti novi posao.
| Način prestanka | Otkazni rok | Zakonska otpremnina | Novčana naknada |
|---|---|---|---|
| Sporazum | ne, datum po dogovoru | ne (osim pri mirovini) | u pravilu ne |
| Otkaz radnika | 15 ili 30 dana | ne | u pravilu ne |
| Otkaz iz poslovnog razloga | od 15 dana naviše, ovisno o stažu | da, nakon više od godinu dana | da, ako su ispunjeni uvjeti |
Tablica pokazuje zašto je razlika važna. Ako poslodavac doista ukida radno mjesto, sporazum mu je jeftiniji od otkaza iz poslovnog razloga, a radnik njime istodobno gubi otpremninu i naknadu.
Što treba sadržavati sporazum o prestanku ugovora o radu
Zakon sadržaj ne propisuje detaljno, pa vrijedi provjeriti je li u tekstu zapisano sve što ste dogovorili. Dobar sporazum sadrži:
- podatke radnika i poslodavca te poziv na ugovor o radu,
- jasnu izjavu da ugovor prestaje na temelju članka 81. ZDR-1,
- točan datum prestanka radnog odnosa,
- dogovor o neiskorištenom godišnjem odmoru, regresu i eventualnoj isplati te rok plaćanja,
- dogovor o povratu službene opreme, ključeva ili vozila,
- pisanu obavijest o pravima iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti,
- datum i potpise obiju strana.
Ako vam poslodavac obeća novac za odlazak, iznos mora biti izričito upisan u sporazum. Takav dobrovoljni iznos nije zakonska otpremnina i u pravilu se u cijelosti uračunava u poreznu osnovicu.
Godišnji odmor i regres pri sporazumnom prestanku
Ako radni odnos prestane tijekom godine, pripada vam razmjerni dio godišnjeg odmora, 1/12 za svaki mjesec rada (članak 161. ZDR-1). Odmor koji do zadnjeg dana ne možete iskoristiti poslodavac vam isplaćuje u novcu, što je dopušteno upravo pri prestanku radnog odnosa (članak 164.). Slično vrijedi za regres, koji pripada razmjerno. U sporazum upišite hoćete li odmor iskoristiti prije odlaska ili će biti isplaćen.
Kada se sporazumni prestanak isplati, a kada ne
Sporazum nije loš sam po sebi. Koristan je kada odlazak želite vi, a otkazni rok vam stoji na putu. Tipični primjeri:

- novi poslodavac treba vas prije nego što bi istekao vaš otkazni rok od 30 dana,
- odlazite u mirovinu i s poslodavcem dogovorite zadnji radni dan, a otpremnina pri mirovini vam ostaje,
- poslodavac vam za odlazak ponudi isplatu veću od otpremnine i naknade koje biste inače dobili.
Još nemate novi posao? Tada je sporazum rizičan jer ćete istodobno ostati bez plaće i bez naknade. Prije odluke pripremite životopis za prijavu na novo radno mjesto, a za prijave u inozemstvu i Europass životopis.
Kada sporazum predlaže poslodavac
Slovenski inspektorat rada već godinama upozorava radnike da ne potpisuju sporazume ako ne žele otići i da nikada ne potpisuju prazne listove papira koje bi poslodavac kasnije mogao upotrijebiti protiv njihove volje. Uzmite vremena za razmišljanje i tekst ponesite kući. Ako pritisak dolazi iz loših odnosa u kolektivu, pročitajte i kako prepoznati mobing na poslu i graditi dobre odnose. Upozorenja inspektorata sabrana su u obavijesti slovenske vlade o oprezu pri sporazumnom prestanku ugovora o radu (na slovenskom).
Može li se sporazum osporiti
Potpisani sporazum ne možete jednostrano opozvati. Njegovu valjanost možete osporavati samo pred radnim sudom, i to kada je sklopljen silom, prijetnjom ili prijevarom, u zabludi ili bez stvarne volje. Sudovi su, primjerice, poništavali sporazume u kojima je radnik potpisao prazan list ili se pogrešno pouzdao da će primati naknadu. Slovenski Vrhovni sud u predmetu VIII Ips 19/2024 poništio je sporazum koji je bio dio paketne ponude kojom se izbjegavaju obveze pri otkazu iz poslovnog razloga.
Sudska praksa je ipak i stroga. Samo upozorenje da bi poslodavac inače zakonito dao otkaz nije nedopuštena prijetnja, a naknadno žaljenje nije dovoljno za poništenje. Vrhovni sud (VIII Ips 157/2016) za tužbu je primijenio rok od 30 dana iz članka 200. ZDR-1, pa ne odgađajte i što prije se posavjetujte sa sindikatom, inspektoratom ili odvjetnikom. Ako sumnjate da je vaš potpis krivotvoren, riječ je o sumnji na kazneno djelo koje istražuje policija. Članak je opći pregled i nije pravni savjet.
Česta pitanja
Moram li potpisati sporazum koji mi ponudi poslodavac?
Ne. Sporazum vrijedi samo ako se s njim slažu obje strane. Ako ga ne potpišete, radni odnos ne prestaje, a poslodavac vam ugovor može otkazati samo prema pravilima slovenskog ZDR-1, uz opravdan razlog i propisani postupak.
Dobivam li nakon sporazumnog prestanka naknadu za nezaposlene?
U pravilu ne. Slovenski Zavod za zapošljavanje sporazumni prestanak smatra nezaposlenošću po vlastitoj volji, pa nemate pravo na novčanu naknadu.
Pripada li otpremnina kod sporazumnog prestanka?
Zakonska otpremnina ne pripada, osim otpremnine pri odlasku u mirovinu. Poslodavac može dobrovoljno isplatiti određeni iznos, no on mora biti izričito upisan u sporazum.
Postoji li otkazni rok kod sporazumnog prestanka?
Ne. Strane se same dogovaraju kada radni odnos prestaje, odmah ili za nekoliko tjedana.
Mogu li opozvati potpisani sporazum?
Jednostrani opoziv nije moguć. Sporazum možete osporavati samo pred radnim sudom ako je sklopljen pod prijetnjom, prijevarom ili u zabludi, a sudska praksa za tužbu primjenjuje kratak rok od 30 dana.


